Svake godine, 25. novembar nas podsjeća na neophodnost borbe protiv nasilja nad ženama, koje pogađa žene širom svijeta svakodnevno. Ovaj dan ne samo da obilježava problem nasilja, već i hrabrost žena koje su preživjele nasilje, njihovu snagu da govore o tome, kao i solidarnost svih onih koji im pružaju podršku. Ali zašto baš ovaj datum i kako je došlo do obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama?
Datum je izabran u znak sjećanja na sestre Mirabal, tri žene koje su život posvetile borbi za slobodu i pravdu u Dominikanskoj Republici tokom diktature Rafaela Trujilla. Dana 25. novembra 1960. godine, ove tri sestre brutalno su ubijene zbog svog otpora prema režimu. Njihova hrabrost postala je simbol otpora i borbe protiv ugnjetavanja i nasilja, a njihova smrt snažan podsjetnik na cijenu borbe za prava žena. Dvadeset godina kasnije, 1981. godine, aktivistkinje iz Latinske Amerike odlučile su ovaj datum proglasiti danom borbe protiv nasilja nad ženama.
Priča sestara Mirabal i univerzalna borba za pravdu
Patria, Minerva i Maria Teresa Mirabal bile su tri sestre iz Dominikanske Republike koje su, tokom brutalne diktature Rafaela Trujilla, postale neustrašive liderke otpora. Iako su pripadale uticajnoj porodici i mogle živjeti mirnim životom, odlučile su se posvetiti borbi za slobodu i pravdu. Njihova predanost borbi protiv korupcije i nasilja nad narodom postavila ih je kao svjetionik nade i hrabrosti.
Dominikanska Republika 1950-ih godina bila je obilježena strahom i represijom. Trujillova diktatura, poznata po brutalnosti, prisilnom nestajanju ljudi i ugnjetavanju opozicije, stvorila je atmosferu u kojoj je svaki pokušaj otpora bio opasan. No, sestre Mirabal nisu bile obične žene. Uprkos opasnosti, osnovale su grupu „Las Mariposas“ (Leptirice) koja je okupljala pojedince spremne da se suprotstave Trujillovoj moći. Cilj im je bio okončanje režima i obnova prava i sloboda za sve ljude u Dominikanskoj Republici.
Njihova aktivnost ubrzo je privukla pažnju Trujilla, koji ih je doživio kao prijetnju. Dana 25. novembra 1960. godine, po njegovom naređenju, tri sestre su brutalno pretučene i ubijene, a tijela su im ostavljena pored planinskog puta kako bi izgledalo kao nesreća. Međutim, njihova smrt nije ugasila misiju – naprotiv, postala je katalizator za širu mobilizaciju naroda i ubrzala pad Trujillove diktature.
Priča sestara Mirabal danas nadahnjuje žene širom svijeta, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, gdje borba za prava žena uključuje specifične izazove. U zemlji koja se još uvijek suočava s posljedicama rata, s brojnim slučajevima nasilja nad ženama i manjinskim grupama, sjećanje na Mirabal sestre podsjeća na važnost otpora i borbe za pravdu i sigurnost.
Šta ovaj dan znači za Bosnu i Hercegovinu?
U Bosni i Hercegovini, 25. novembar ima poseban značaj, jer se obilježava i kao Dan državnosti, kao i Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama – datum posvećen borbi za sigurnost, dostojanstvo i prava žena širom svijeta. Dan državnosti se zasluženo slavi kao podsjetnik na slobodu i jedinstvo zemlje, ali ovaj datum je i prilika da se javnost podsjeti na odgovornost da štiti najugroženije članove_ice društva.
Nažalost, u našoj zemlji ovaj važan međunarodni dan ponekad ostaje u sjeni proslave Dana državnosti. No, važnost Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama ne treba biti umanjena. Sigurnost i prava žena, LGBTI+ osoba, Roma i drugih manjinskih grupa temeljna su ljudska prava, a njihova zaštita direktno utiče na stabilnost i pravednost društva. Naša zemlja je jaka onoliko koliko su njeni_e najugroženiji_e građani_ke zaštićeni_e.
Dan državnosti nas podsjeća na trenutke kada se Bosna i Hercegovina izborila za svoje pravo na postojanje i suverenitet. Upravo zbog toga važno je prepoznati da taj suverenitet podrazumijeva i odgovornost za zaštitu najugroženijih – žena koje trpe nasilje, LGBTI+ osoba suočenih s predrasudama, Roma, osoba sa invaliditetom i drugih manjinskih zajednica. Samo dosljednom podrškom i stvaranjem sigurnog prostora za sve građane_ke, Bosna i Hercegovina može ispuniti misiju pravedne države.
Podizanje svijesti i značaj „16 dana aktivizma“
Na globalnom nivou, statistike o nasilju nad ženama su zabrinjavajuće. Prema podacima Ujedinjenih naroda, jedna od tri žene tokom svog života pretrpi neki oblik nasilja, bilo fizičko, psihološko, seksualno ili ekonomsko. U našoj zemlji, situacija nije ništa bolja, a broj prijavljenih slučajeva nasilja nad ženama raste. Stigmatizacija, nedostatak pravne podrške i ekonomska zavisnost često odvraćaju žene od prijavljivanja nasilja, dok nevladine organizacije svakodnevno rade na podizanju svijesti i pružanju podrške žrtvama.
Od 25. novembra do 10. decembra, širom svijeta se organizuje globalna kampanja „16 dana aktivizma“, koja ima za cilj povezati borbu za ženska prava s borbom za ljudska prava. Tokom ovih 16 dana, aktivisti_ce, vlade i nevladine organizacije organizuju događaje, okrugle stolove i druge aktivnosti kako bi pružili podršku ženama i podstakli javnost na djelovanje. Narančasta boja, simbol kampanje, predstavlja svjetliju budućnost bez nasilja nad ženama i često se koristi u ovim manifestacijama.
Uloga nevladinih organizacija i podrška zajednice
U Bosni i Hercegovini, nevladine organizacije imaju ključnu ulogu u pružanju podrške ženama koje su preživjele nasilje. Tuzlanski otvoreni centar također nudi besplatnu psihološku podršku kroz svoje projekte. S druge strane imamo mnoge druge organizacije koje se bore za prava žena, a neke od njih se također zalažu i za LGBTI+ osobe i manjine, te im pružaju ne samo da pravnu pomoć, nego i emocionalnu podršku te sigurne prostore gdje ugroženi_e mogu potražiti pomoć bez straha od osude ili stigmatizacije. Uz to, nevladine organizacije u našoj zemlji rade na edukaciji javnosti o važnosti rodne ravnopravnosti i borbi protiv predrasuda koje omogućavaju nasilje.
Podrška zajednice igra značajnu ulogu u prevenciji nasilja. Programi edukacije u školama, kampanje podizanja svijesti i saradnja s lokalnim zajednicama mogu doprinijeti stvaranju sigurnog okruženja za sve građane_ke. Educiranje mladih o poštovanju, empatiji i nenasilnoj komunikaciji ključan je korak ka društvu koje poštuje prava svih svojih članova_ica.
Zajednička borba za pravednije društvo
Nasilje nad ženama nije samo ženski problem, već društveni, kulturni i moralni problem koji se tiče svakog_e pojedinca_ke. Pravo na život bez nasilja osnovno je ljudsko pravo koje mora biti zagarantovano svakome. Svaki_a pojedinac_ka može dati svoj doprinos, bilo kroz edukaciju o važnosti poštovanja, kroz podršku žrtvama, ili kroz aktivno suprotstavljanje nasilju kada ga primijeti.
Na ovaj dan i tokom 16 dana aktivizma, podsjetimo se da svaka intervencija, bilo da je to razgovor, podrška ili prijavljivanje nasilja, može napraviti razliku. Edukacija mladih o ravnopravnosti i poštovanju ključna je za dugoročnu promjenu u društvu. Samo kroz zajednički rad možemo osigurati svijet u kojem se svaka osoba osjeća sigurno i poštovano.
Članak je objavljen uz podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj članka isključiva je odgovornost Tuzlanskog otvorenog centra i nužno ne odražava stavove USAID-a niti Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
Kommentare